Projekt je prezentiran kroz tiskane i digitalne materijale te predavanje pod nazivom "Zdravstveni aspekti boravka u špiljama" koje su sudionici projekta Č. Jospipović, Lj. Josipović, R. Železnjak i D. Paar održali 7. studenog 2011. na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. U 2012. godini planira se održavanje niza takvih predavanja u drugim gradovima kako bi se osvijestila dobrobit boravka u špiljama na čovjekovo zdravlje. Poseban cilj je motivirati potencijalno zainteresirane subjekte da se ova metoda počne primjenjivati u Hrvatskoj.

Predavanje na PMF-u u Zagrebu

Činjenica da je boravak u špiljama zdrav poznata je od davnina. Proučavanje utjecaja boravka u špilji na naše zdravlje je složeno zbog velikog broja prirodnih činitelja. Cilj projekta bio je razmotriti kako aktivnim boravkom u špilji, u okvirima speleološkog ili medicinskog turizma, možemo poboljšati kvalitetu našeg zdravlja. Do sada se to nije detaljnije razmatralo u Hrvatskoj, iako se niz godina kroz znanstvena istraživanja proučavaju i prate mikroklimatski parametri, prirodna radioaktivnost, endemska fauna te morfološka, geološka i hidrogeološka svojstva špilja.

Špilje i jame nastaju u kršu procesima speleogeneze u kojima dolazi do otapanja karbonatne podloge, pri čemu voda prolazeći kroz prirodne pukotine kemijski otapa stijene stvarajući podzemne prostore. U Hrvatskoj je poznato preko 9000 špilja i jama od kojih su neke značajne u svjetskim okvirima po svojim dimenzijama i posebnim prirodnim vrijednostima. Iako su njihova speleološka istraživanja intenzivirana od početka 20. stoljeća, veliki broj njih je neistražen, a znanstvena istraživanja u njima su do sada izvođena u malom opsegu. U Hrvatskoj postoji petnaestak turistički uređenih špilja s lakšim pristupom i one imaju najviše potencijala za boravak ljudi u njima.

Postoji niz prirodnih ljekovitih činitelja u špiljama koji obuhvaćaju posebne mikroklimatske uvjete (konstantnu temperaturu i visoku vlažnost), prisutnost aerosola, negativnu ionizaciju i okoliš koji je praktički bez alergena i uzročnika bolesti. Prije odabira špilje za boravak ljudi u njoj potrebno je utvrditi prisutnost tih činitelja.

Naša dosadašnja istraživanja u okviru ovog i drugih projekata na različitim lokacijama na području Hrvatske pokazuju da u većini špilja vladaju uvjeti pogodni za boravak čovjeka, dok tek u malom broju špilja postoje i rizične komponente poput povećane prirodne radioaktivnosti, prisutnosti CO2 ili zagađenja koja u špilju dospiju s površine. Stoga je, u svrhu poboljšanja zdravlja i liječenja određenih bolesti, boravak čovjeka u špiljama u Hrvatskoj svakako moguć, te se sudionici projekta nadaju da će kroz svoje aktivnosti potaknuti razmišljanja u tom smjeru.

Sam boravak u prirodi doprinosi boljem fizičkom i psihičkom zdravlju, a prirodni ljekoviti činitelji dodatno pozitivno utječu prvenstveno na dišni sustav, i to ne samo za vrijeme boravka u špilji već i kasnije. Također, utječu na ubrzanje metabolizma intenzivnijim kretanjem, na povećanje broja aktivnih mišićnih skupina i jačanje kompletnog sustava za kretanje, na podizanje imuniteta i samopouzdanja te oslobađaju od stresa.
Ako se boravak u špilji koristi kao komplementarna metoda liječenja (speleoterapija), vrijeme oporavka traje kraće zbog sinergičkog djelovanja mikroklimatskih uvjeta u špilji i terapije lijekovima, smanjuje se terapijska doza lijekova ili nestaje potreba za njihovim uzimanjem, produžuje se period bez simptoma bolesti, jefitinija je, a provodi se u prirodnijim i smirujućim uvjetima.

Dodatne informacije o projektu dostupne su na web adresi www.speleologija.hr/speleoterapija.