Zagrebački liječnik objašnjava kakav utjecaj COVID-19 ima na kardiovaskularne bolesnike
Bolest je na neki način nepredvidljiva, odnosno koliko god se čini da ste se počeli oporavljati može opet nastupiti pogoršanje
U skladu s očekivanjima iz proljeća, pandemija koronavirusa je na zimu pokazala svoje još opasnije lice. Zdravstveni djelatnici, stožer i Svjetska zdravstvena organizacija redovito nas upozoravaju na mjere kojih se moramo pridržavati ne samo kako bi zaštitili sebe već i sve one koji nas okružuju, a osobito ugrožene skupine među koje spadaju starije i osobe s kroničnim bolestima. Kombinacija koronavirusa sa drugim oboljenjima, osobito kardiovaskularnim može biti izrazito opasna. COVID-19 ne samo da napada pluća već utječe i na kardiovaskularni sustav te uzrokuje komplikacije na bubrezima, mozgu i drugim organima, a kritični bolesnici često trebaju skrb od multidisciplinarnog tima za njegu. Razgovarali smo s doc. dr. sc. Matias Trbušić, pročelnikom Zavoda za kardiomiopatije, zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Sestre milosrdnice, koji nam je objasnio uzročno posljedičnu vezu između kardiovaskularnih oboljenja i COVID-19.
- Već na samom početku COVID 19 epidemije primijećeno je da su najugroženiji stariji bolesnici i kardiovaskularni bolesnici te da postoji čvrsta povezanost između novoga SARS-CoV-2 virusa (uzročnika COVID-19 bolesti) i kardiovaskularnih bolesti (KVB). Teži oblik bolesti se prvenstveno manifestira kao obostrana upala pluća, ali je sve više znanstvenih dokaza da je u pogoršanju bolesti, koja može završiti smrtno u jedan do dva posto bolesnika, uključena proširena upala endotela (stanice na unutarnjoj površini krvnih žila) koju nazivamo endotelitis. Nastaje zbog direktnog vezanja virusa na stanice endotela koje sadrže ACE 2 receptor, a može nastati i zbog indirektnog učinka upalnih molekula koji se oslobađaju za vrijeme infekcije. Endotelitis može zahvatiti bilo koju žilu dakle i arterije i/ili vene, male i/ili velike krvne žile, žile malog ili velikog krvotoka te zajedno s aktivacijom sustava zgrušavanja dovesti do stvaranja ugrušaka u zahvaćenim žilama. Posljedično može nastati duboka venska tromboza, plućna embolija, grušanje plućnih arterija, ali i grušanje arterija sistemskog krvotoka poput koronarnih arterija što uzrokuje srčani udar. Endotelitis je izraženiji upravo kod bolesnika koji već od ranije imaju poremećaj funkcije endotela, a to su oni koji imaju klasične rizične čimbenike za srčani udar kao što su starija dob, pretilost, šećerna bolest i pušenje. Upravo su to i rizični čimbenici za teži oblik SARS-CoV-2 infekcije s povećanom smrtnošću. Kod težih oblika bolesti četvrtina bolesnika ima plućnu emboliju, a četvrtina ima porast srčanih enzima kompatibilan sa srčanim udarom - pojasnio je doktor Trbušić za Jutarnji List te nadodao koje su moguće komplikacije kod pojave COVID-19.
- Kod nekih bolesnika može doći do upale srčanog mišića (miokarditisa), njegove prolazne slabosti i akutnog zatajivanja srca. Slično se može vidjeti i kod gripe. Kod teških oblika miokarditisa gdje je srčana funkcija izrazito narušena bolesnike treba staviti na aparat srce-pluća (eng. extracorporeal membrane oxygenation – ECMO). Nadalje, eksperimentalni lijekovi koji se koriste u shemama liječenja COVID-19 mogu ući u interakcije s često propisivanim lijekovima te mogu imati proaritmijski učinak. Posljedično mogu nastati opasne aritmije sa smrtnim ishodom. Važno je istaknuti da organizacija zdravstvenog sustava može biti promijenjena s ciljem sprječavanja i što uspješnijeg zaustavljanja epidemije. To može loše utjecati na inače uspješne modele zdravstvene zaštite kardiovaskularnih bolesnika poput mreže primarne perkutane koronarne intervencije (procedura kojom se vrši implatancija stenta u srčanu arteriju) za bolesnike sa srčanim udarom ili transplantacijskog programa za bolesnike s uznapredovalim zatajivanjem srca. Cilj nas kardiologa, stručnih društava i Ministarstva zdravstva je da očuvamo integritet zdravstvenog sustava da ostane funkcionalan u svim aspektima, i za bolesnike s COVID 19 infekcijom i za one koji to nemaju, ali zato imaju druge opasne i smrtonosne kardiovaskularne bolesti - rekao je doktor Matias Trbušić te pojasnio uzročno posljedičnu vezu između kardiovaskularnih bolesti i zaraze koronavirusom.
- Svakako da je najčešća komplikacija COVID-19 infekcije pneumonija, obično obostrana, s posljedičnom respiratornom insuficijencijom koja zahtjeva terapiju kisikom ili kod nekih bolesnika čak i mehaničku ventilaciju. Obično kritični dani nastaju u drugom tjednu bolesti kada se neki bolesnici počinju poboljšavati dok kod drugih slijedi daljnje pogoršanje stanja. Tada se mogu pojaviti i kardiovaskularne komplikacije poput srčanog udara, aritmija i zatajivanja srca. Tijek se može komplicirati, kako je ranije napomenuto, dubokom venskom trombozom i plućnom embolijom. U daljnjem tijeku može nastati daljnje pogoršanje respiratorne funkcije što zahtjeva različite oblike respiratorne potpore disanju (do respiratora), izraženi opći upalni odgovor i stanje nalik sepsi, zatajivanje bubrega i multiorgansko zatajivanje što vrlo često završava smrtno - objasnio je doktor Trbušić.
U vrijeme pandemije koronavirusa, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kao i državni stožeri te zdravstveni djelatnici, donijeli su mnoga upozorenja, mjere, ali i preporuke pravila ponašanja za sve, osobito za najugroženije skupine kako bi zaštitili populaciju od širenja pandemije i neželjenih posljedica, a u najgorem slučaju, smrti, no kardiovaskularni bolesnici moraju obratiti posebnu pažnju na svoje zdravlje te se pridržavati uputa kako bi izbjegli dodatne komplikacije.
- Za vrijeme epidemije kardiovaskularni bolesnici se moraju ponašati kao i svi drugi ljudi odnosno moraju provoditi protuepidemijske mjere i mjere samozaštite s tom razlikom da moraju biti svjesni da su oni ipak ugroženiji nego drugi ljudi u slučaju nastanka infekcije. U tom smislu im je motivacija da se ne zaraze puno veća, a ako se ipak zaraze trebaju ipak ranije potražiti profesionalnu liječničku pomoć. Međutim, jako je važno da im se ne pogorša i osnovna KVB. Zato moraju redovito uzimati dosadašnje lijekove, a osobito lijekove protiv zgrušavanja krvi ako su ih do sada koristili i ako za njih imaju indikaciju. Isto vrijedi i lijekove za liječenje krvnog tlaka. Bolesnici moraju nastaviti zdrav način života što uključuje redovitu fizičku aktivnost, zdravu i redovitu prehranu, kontrolu tjelesne težine, apstinenciju od alkohola i cigareta te adekvatni unos tekućine (najbolje vode). Također je potrebno poticati bolesnike da očuvaju socijalne kontakte (preko telefona ili društvenih mreža) te da izbjegavaju loše/ pesimistične poruke i vijesti. Važno je rano prepoznati alarmirajuće simptome kardiovaskularnih bolesti poput kriza svijesti, pojave ili pogoršanja u učestalosti, trajanja i intenziteta anginoznih tegoba (bolova u prsima), pogoršanje simptoma zatajivanja srca (zaduha/umor u malom naporu ili mirovanju, otoci nogu) da bi se na vrijeme osigurala bolnička kardiološka pomoć - preporučio je doktor Trbušić svim kardiovaskularnim bolesnicima kojih se pravila pridržavati kako bi zaštitili svoje zdravlje.
Kako bi se ojačao imunitet, preporuke su aktivirati svoje tijelo i baviti se aktivnostima koje će nam dati na snazi, no kardiovaskularnim bolesnicima doktor Trbušić savjetuje izbjegavanje velikih napora bez adekvatnog nadzora.
- Kardiovaskularnim bolesnicima preporučuju se blaže do umjerene fizičke aktivnosti, a velike fizičke aktivnosti ipak treba izbjegavati, osobito ako nisu nadgledane npr. u sklopu specijaliziranih rehabilitacijskih programa). Preporučuju se i aerobne i anaerobne fizičke aktivnosti s time da težište ipak treba više biti na aerobnim aktivnostima. Optimalno je da vježbe obuhvaćaju zagrijavanje, aerobnu i anaerobnu aktivnost, hlađenje i vježbe istezanja/fleksibilnosti. Takav način sprečava povrede i nepoželjne kardiovaskularne događaje. Najbolje je vježbe provoditi barem 150 minuta tjedno (npr. 5x tjedno po pola sata). Jako je važno da fizička aktivnost ne bude sporadična odnosno da bude barem 2 puta tjedno. Neaktivni bolesnici koji do sada nisu vježbali moraju početi postupno, s vježbama od otprilike 10 minuta trajanja. U sljedećim danima i tjednima treba postupno povećati učestalost, trajanje i intenzitet napora, a u slučaju pojave izraženije zaduhe trebaju se ipak malo usporiti. Kod starijih bolesnika koji se inače slabije kreću treba poticati barem i malu aktivnost u kući ili oko kuće, sve što nije sjedenje i ležanje, jer već i to ima svoj povoljni kardiovaskularni učinak - upozorio je doktor Trbušić.
Iako stožer svakodnevno donosi nove odluke i mjere te neprestano upozorava na moguće posljedice od zaraze, a zdravstveni djelatnici upućuju apel da čuvamo i sebe, ali i sve oko nas, broj oboljelih rapidno raste, a stopa smrtnosti svakim danom je sve veća. Kako se onda ponašati ako COVID-19 ipak dođe u naše domove? Osobito ako među sustanarima postoji netko tko je obolio od kardiovaskularnih bolesti?
- Većina bolesnika, osobito mlađe i srednje dobi, ipak ima blažu kliničku sliku COVID-19 infekcije i može bolest preboljeti kod kuće. U tom slučaju potrebno je zaštititi druge ukućane od zaraze što je moguće i izvedivo, osobito one koje spadaju u ugrožene skupine ako se zaraze. Boravite i spavajte odvojeno, po mogućnosti u zasebnoj sobi, a istovremeni boravak s ukućanima u zajedničkoj prostoriji poput kuhinje ili blagovaone svesti na minimum. U tom slučaju preporučuje se održavati odstojanje od 2 m i nositi zaštitnu masku te provjetravati prostoriju. Osoba koja se brine za oboljelu osobu također treba nositi zaštitnu masku i rukavice u bliskom kontaktu s bolesnikom i u kontaktu sa suđem ili rubljem koje je bolesnik koristio. Perite ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristite sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi alkohola koje sadrži najmanje 60% alkohola. Površine koje bi mogli dodirivati i ostali ukućani (npr. kvake ili prekidači za svjetlo u kupaonici, kvaka hladnjaka, daljinski upravljači i sl) trebaju se redovito očisti - uputio je doktor Trbušić na pravila ponašanja i nadodao:
- Nastavite redovito uzimati lijekove, pazite na adekvatni unos tekućine, odmarajte se i jedite lagane obroke. Očekivani simptomi infekcije su kašalj, temperatura, opća slabost i poremećaji njuha/okusa. Alarmirajući simptomi kada treba potražiti liječničku pomoć i pozvati hitnu pomoć su otežano disanje, dugotrajna bol u prsima, konfuzija, toliko izražena slabost da bolesnik ne može ustati i stajati te plavičaste usnice i lice. Ako imate oksimetar kod kuće već saturacija ispod 92% može biti razlog za uzbunu, a ispod 90% apsolutno razlog za hitni prijem u bolnicu. Bolest je na neki način nepredvidljiva odnosno koliko god se čini da ste se počeli oporavljati može opet nastupiti pogoršanje. Ne zaboravite, koliko god je ovo teško vrijeme za našu zajednicu, to je ujedno i pravo vrijeme da pokažemo koliko možemo biti odgovorni, nesebični, susretljivi i brižni prema svojim bližnjima, prijateljima i susjedima, osobito onim starijim i nemoćnijima - savjetuje doktor Trbušić.
Članak je nastao u suradnji s Jutarnjim listom i u izvornom obliku je dostupan na:
